
Američki borac za građanska prava Jesse Jackson, jedan od najutjecajnijih političkih i društvenih lidera u modernoj historiji SAD-a i prvi Afroamerikanac koji je ozbiljno konkurirao za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, preminuo je u 84. godini.
Oglas
Njegova porodica potvrdila je vijest, opisujući ga kao "lidera u službi naroda".
"Naš otac nije bio samo vođa naše porodice, već i potlačenih, onih bez glasa i zaboravljenih širom svijeta. Njegova nepokolebljiva vjera u pravdu, jednakost i ljubav inspirirala je milione", navodi se u saopćenju. Uzrok smrti nije objavljen.
Jackson je više od pet decenija bio centralna figura američkog pokreta za građanska prava. Bio je blizak saradnik Martina Luthera Kinga Jr. i svjedok njegovog ubistva 1968. godine, događaja koji je duboko obilježio njegov život i politički rad.
Rođen 1941. godine u Greenvilleu, u saveznoj državi Južna Karolina, odrastao je u segregiranom američkom jugu. Još kao student učestvovao je u protestima protiv rasne diskriminacije, uključujući akciju ulaska u biblioteku rezervisanu samo za bijelce, što je doprinijelo ukidanju rasne segregacije u toj instituciji.
Jackson se kasnije pridružio organizaciji Southern Christian Leadership Conference, koju je osnovao King, i postao nacionalni direktor programa Operation Breadbasket, usmjerenog na ekonomsko osnaživanje Afroamerikanaca. Nakon Kingove smrti, osnovao je vlastitu organizaciju PUSH, koja je promovirala obrazovanje, zapošljavanje i ekonomsku jednakost.
Njegov politički utjecaj dostigao je vrhunac tokom predsjedničkih kampanja 1984. i 1988. godine. Iako nije osvojio nominaciju, Jackson je postavio temelje za buduće generacije afroameričkih političara. Barack Obama je kasnije priznao da je Jackson "učinio njegovu pobjedu mogućom".
Jackson je tokom cijele karijere ostao glasni kritičar rasne nejednakosti, diskriminacije i društvene nepravde. Tokom pandemije Covid-19 upozoravao je na neproporcionalno visok broj smrtnih slučajeva među Afroamerikancima, povezujući to s historijskim naslijeđem ropstva, segregacije i diskriminacije.
Godine 2000. predsjednik Bill Clinton dodijelio mu je Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno priznanje u SAD-u, za njegov dugogodišnji rad na unapređenju prava manjina.
Jackson je ostao aktivan u javnom životu sve do posljednjih godina, uprkos ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući rijedak neurološki poremećaj progresivnu supranuklearnu paralizu.
Njegov politički i društveni rad obuhvatio je ključne trenutke američke historije, od borbe protiv rasne segregacije do uspona pokreta Black Lives Matter. Ostao je upamćen kao jedan od ključnih arhitekata modernog pokreta za rasnu jednakost i političku inkluziju u Sjedinjenim Američkim Državama.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas